Sevdalinka: Muzejski eksponat koji će morati biti sačuvan Esad Bajtal, autor knjige "Sevdalinka, alhemija duše"
Autor: AA
Datum objave: 15. 03. 2014 - 12:11
Foto: AA

Sevdalinka: Muzejski eksponat koji će morati biti sačuvan

''Ono što se uglavnom zna u književnosti, sevdalinka je tradicionalna melopoetska forma, dakle forma koja ima svoj tekst i svoju melodiju", kazao je prof. dr. Esad Bajtal, autor knjige "Sevdalinka, alhemija duše".

Govoreći o vrijednostima sevdalinke, Bajtal kaže da ona spada u vrhunsku svjetsku književnost, ako se čita samo kao tekst. A struka i svjetska kritika su kazali da je sevdalinka vrhunska svjetska poezija.

''Uz to treba reći da to nije seoska, već gradska pjesma. Dakle, ona je nastajala u gradovima Bosne i Hercegovine, a poslije se proširila na cijelu teritoriju, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego preko Srbije, Bugarske, Mađarske, Rumunije došla do današnje Modavije i Ukrajine", kazao je Bajtal u intervjuu za Anadolu Agency.

aapicture201403151822424web

Odgovarajući na pitanje, da li još uvijek postoji ambijent za stvaranje nove sevdalinke, Bajtal je odgovorio:

"Nažalost, više se sevdalinka ne stvara. Nestao je izvorni ambijent, jedna kultura koja je stvorila, koja je rodila sevdalinke. Evolucijom društvenih gibanja, promjena, povlačenjem Osmanlija s ovih prostora, onda i razvoj Bosne i Hercegovine je krenulo u nekom drugom pravcu. Tako da smo izgubili elementarni ambijent za dalje nastajanje i stvaranje sevdalinke. Ja lično žalim zbog toga. Jer, nova muzika, zapravo je ništa; zapravo je kič i šum. Samo je sevdalinka velika stvarna umjetnost. Ali, ono što je stvoreno to će ostati. Pošto se ne stvara nova sevdalinka ove vrijednosti, mi moramo čuvati ovo što imamo. Ako smo pametni i ako smo dovoljno kulturno osjetljivi, mi moramo čuvati sevdalinku, kao nešto što je živo svjedočanstvo jednog vremena i srce kulture Bosne i Hercegovine."

Govoreći o današnjem modernom svijetu i njegovom uticaju na sevdalinke, Bajtal je rekao da modernizacija potiskuje sevdalinke i ograničava njezin prostor, ali ipak misli da sevdalinka nikad neće biti potisnuta, jer, kako on kaže, sevdalinka ima muzejsku vrijednost.

"To je muzejski eksponat koja će morati biti sačuvan. Sevdalinka ostaje jedna stalna, konstantna kultura Bosne i Hercegovine i ja vjerujem da će biti sačuvana. Ova knjiga (Sevdalinka alhemija duše op.a.) nastala je zbog tog razloga. Ovom knjigom pokušavam sačuvati sevdalinku i njene filozofske i književne vrijednosti", rekao je prof. dr. Bajtal.

aapicture201403151822422web

Interesovanje novih generacija za sevdalinku

Govoreći o interesovanju novih generacija za sevdalinku, Bjatal kaže da je nestao ambijent i razumijevanje za to, ali ipak ima nade.

"Nažalost, to su ta moderna vremena. Kako je nestao ambijent, tako je nestalo i razumijevanje; nestao je i osjećaj za ovu vrstu poezije. Sevdalinka danas nije toliko popularna. Ja žalim zbog toga. Potiskuju je neki drugi valovi muzički, neki drugi trendovi muzike poput turbo-folka koji nam dolazi izvan Bosne i Hercegovine. Ali, sevdalinka ostaje ključna vrijednost i dalje kako mladi ljudi vremenom sazrijevaju, budući da je to ozbiljna i teška priča u filozofskom smislu riječ koja traži razumijevanje, ona traži ljudsko sazrijevanje. Dakle, danas oni koji u 15., 17., 20., 25. godini slušaju turbo-folk, već nekad negdje 30. godina bili bi dovoljno zreli da bi shvatili kao jednu filizofiju. Tako se ona prenosi od generacije na generaciju", rekao je Bajtal.

On je podsjetio da se sevdalinka intenzivno slušala prije posljednjeg rata, i to ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji i Bugarskoj.

"Najveći pjevač sevdalinke, Safet Isović, je u Americi i u Australiji pjevao našim ljudima. To je bilo čudo. U Skoplju, 17. aprila 1972. godine, kada Safeta Isovića na jednom radio-televizijskom festivalu muzike, publika 17 puta vraća. Publika ga stalno vraća na binu i nikome drugome ne dozvoljava da zapjeva. Direktni televizijski prenos... prenos se prekida. Safet, poslije 17. izlaska odlazi, sjeda u taksi, ide na željezničku stanicu. Čeka voz, uđe u voz... Raspremi se, ostavi stvari i uzima tranzistor da malo vidi šta se događa. Tamo publika još uvijek aplaudira i traži njega. To se nikada na planeti nije dogodilo. To se nikome na svijetu nije dogodilo i nikad se nikome neće ni dogoditi", zaključio je prof. dr. Esad Bajtal svoj intervju za Anadolu Agency.

/ Sažetak