Rasni rat u Americi još traje U prvih šest mjeseci ove godine, čak 86 posto uhapšenih u Njujorku bili su Afroamerikanci
Autor: Mladen Marić - FTV
Datum objave: 20. 09. 2014 - 14:11

Rasni rat u Americi još traje

 

Sredinom avgusta, u američkom gradu Ferguson, u saveznoj državi Misuri, izbili su žestoki nemiri nakon što je policajac ubio 18-godišnjeg crnog mladića Majkla Brauna. Njegova smrt izazvala je žestoke nerede u Fergusonu i proteste u više od 80 gradova širom SAD. Smrt crnog mladića otvorila je stare rane i postavila pitanje o rasnim problemima, koji su još uvijek prisutni u SAD. Ferguson ima oko 23.000 stanovnika, a dvije trećine su crnci. Lokalna policija u gradu ima 53 službenika, a samo trojica su crnci. Statistike potvrđuju kako su crnci daleko češće žrtve policijske brutalnosti. 1 od 15 crnaca starijih od 18 godina nalazi se u zatvoru, u poređenju s 1 na 106 bijelaca. Ovakva situacija ponovo je pokrenula raspravu o institucionalnom rasizmu u američkim policijskim snagama. Međutim, neki smatraju kako ključni problem nije sastav policijskih odjela, nego politika koju provode. Naprimjer, u Njujorku, većina policajaca na ulicama su Afroamerikanci ili osobe latinoameričkog ili azijskog porijekla. Međutim, bez obzira na ovu činjenicu, njihova meta uglavnom su pripadnici manjina. U prvih šest mjeseci ove godine, čak 86 posto uhapšenih u Njujorku bili su Afroamerikanci.

Američka vlast izvela je na ulice Fergusona policiju u punoj ratnoj spremi, opremljenu oklopnim transporterima. Američka policija postala je vojska, napisao je magazin Njuzvik, aludirajući na činjenicu kako su policijske stanice nabavljale sve vrste naoružanja, čak i ručne bacače i oklopna vozila, što je nespojivo s obavljanjem policijskih zadataka. U Ferguson su stigla oklopna vozila, najavljen dolazak Nacionalne garde, uveden policijski sat i proglašeno vanredno stanje. Protiv demonstranata policija koristi suzavac, gumene metke, dimne bombe i zvučne bombe. Suzavac, koji koristi policija, izaziva privremeno sljepilo, oštećenje srca i jetre. U obračunu s demonstranima, policija koristi oklopna vozila koja su korištena u ratu u Afganistanu i Iraku. Policija je o opremljena puškama, koje se viđaju u ratnim zonama, a ne na ulicama gradova. Gradom patroliraju pripadnici militarizovane policije i agenti FBI, koji su u velikom broju stigli u grad. Policija je postavila punktove na kojima zaustavlja ljude, ispituje i traži dokumente, a glavne gradske saobraćajnice blokirane su policijskim oklopnim vozilima.
Sve su glasniji i pripadnici zloglasne rasističke organizacije Ku Klux Klan (KKK) koja prikuplja novac kao "nagradu" za policajca koji je ubio nenaoružanog crnog mladića Majkla Brauna. Policajca, koji je ubio Brauna, KKK naziva herojem. "On je heroj. Treba nam više bijelih policajaca koji su spremni obračunati se s crnim grubijanima koji su pod kontrolom Jevreja. 90% međurasnog kriminala svodi se na napade crnaca i ostalih nebijelaca na bijelce", kaže se u poruci KKK-a. Ipak, Ku Klux Klan više nema uticaj kakav je imao imao sredinom prošlog vijeka kada je u redovima ove rasističke organizacije bilo nekoliko miliona pripadnika. Danas ih ima svega desetak hiljada, a nejasno je zašto vlasti uopšte tolerišu postojanja KKK-a. 
Situaciju u Fergusonu mnogi nazivaju "ustankom" i otporom protiv policijske države i policijskog režima. Oglasio se i Barak Obama, rekavši kako policija "mora poštivati demonstrante". Međutim, Obamina izjava zvuči prilično ironično s obzirom da je militarizacija policije znatno pojačana u vrijeme njegovog mandata. Američka vlast ne štedi sopstveno stanovništvo, ista ona vlast koja je najglasnija u osudama brutalnosti Asadove, Janukovičeve, Gadafijeve, Putinove ili bilo čije policije. Kakva bi bila reakcija Bijele kuće ako bi, naprimjer, Vladimir Putin ili Bašar Asad osudili brutalnost američke policije? Iz svege navedenog vidljivo je licemjerje američkih vlasti koje šalju tenkove protiv vlastitog naroda, a u isto vrijeme napadaju druge zemlje koje rade to isto. Međutim, već smo navikli na dvostruke standarde američkih vlasti. Ono, što važi za ostatak svijeta, ne važi za SAD. Događaji u Fergusonu pokazuju kako su SAD još uvijek daleko od ravnopravnosti crnaca. 2. jula 1964. godine, Zakon o građanskim pravima ukinuo je rasnu podjelu u SAD. Međutim, 50 godina kasnije, Afroamerikanci se još uvijek bore za ravnopravnost. Ono, što se desilo Majklu Braunu, događa se u čitavoj Americi. To je nacionalni problem, koji nije riješen i još zadugo neće biti riješen. San Martina Lutera Kinga još nije ostvaren.

/ Sažetak