Odlaze li Škoti ?! 18. septembar predstavlja Dan D za Škotsku, ali i za ostatak Ujedinjenog Kraljevstva.
Autor: Mladen Marić - FTV
Datum objave: 15. 09. 2014 - 23:02

Odlaze li Škoti ?!

 

18. septembar predstavlja Dan D za Škotsku, ali i za ostatak Ujedinjenog Kraljevstva. Toga dana, Škoti izlaze na referendum na kojem će odlučiti da li žele biti nezavisna država, čime bi raskinuli vezu s Britanijom koja postoji od davne 1707. godine. Eventualna nezavisnost Škotske otvara mnoga pitanja i postavlja još jedno važno pitanje: ko je idući? Ako 19. septembra Škotska, koja ime nešto više od pet miliona stanovnika, osvane kao nezavisna država, to će imati velike posljedice za mnoge regije Evrope i svijeta koje žele nezavisnost. Ako Škotska postane nazavisna država, to će, sasvim sigurno, oživjeti i sjevernoirski nacionalizam, iako ni Vels neće ostati ravnodušan. Nezavisnoj Škotskoj najviše se raduje Katalonija, koja želi nezavisnost od Španije i planira slično izjašnjavanje. Ni Baskija ne bi imala ništa protiv nezavisne Škotske, čak ni Flandrija, Valonija, Padanija itd. Nezavisnošću Škotske sa svjetske političke scene nestala bi Velika Britanija, članica EU, NATO-a i VS. Sasvim sigurno, Škotska ne bi automatski postala članica EU, niti bi mogla zadržati britansku funtu kao zvaničnu valutu. U borbi za nezavisnost, mnogi Škoti računaju na ogromne prihode iz naftnog sektora koji zapošljava 450.000 ljudi. Čija je škotska nafta? Škoti procjenjuju kako bi se do 2018. godine od poreza na naftu u vodama oko Škotske moglo prikupiti 57 milijardi funti. Međutim, oko 70 odsto zaliha nafte iz Sjevernog mora već je potrošeno, a u protekle četiri godine proizvodnja nafte i gasa iz Sjevernog mora opala je za 40 posto. Također, postavlja se pitanje: šta bi se desilo s flotom britanskih nuklearnih podmornica koje su stacionirane u Škotskoj? 
Škotska se ujedinila s Engleskom 1707. godine, a Škoti imaju vlastiti parlament i vladu od 1998. godine. Zbog toga mnogi smatraju kako Škoti nemaju nijedan razlog za odvajanje s obzirom da Škotska ima dobar položaj u okviru Velike Britanije, ima vlastiti parlament i odlučuje o gotovo svim ključnim pitanjima svoje sudbine. Škotske vlasti zakazale su referendum tačno 700 godina nakon velike pobjede nad Englezima u Prvom škotskom ratu za nezavisnost. Nema nijednog Škota koji nije gledao film ‘Hrabro srce’ i govor na kraju filma u kojem zemljoposjednik Vilijam Valas, kojeg glumi Mel Gibson, poziva Škote u borbu za slobodu. Ako Škoti ponovo pobijede Engleze, ovog puta na referendumu, to znači kako će 19. septembra nastati nova država na tlu Evrope. I ne samo to. Referendum otvara put za preobražaj Velike Britanije, a njezin opstanak u sadašnjem obliku mogao bi biti doveden u pitanje. Referendum u Škotskoj probudio je prikriveno nezadovoljstvo dominacijom Londona u Sjevernoj Irskoj i Velsu, pa čak i u nekim engleskim pokrajinama. Čak i ako Škoti kažu NE, Britanija će krenuti putem labavije unije, odnosno neke vrste federacije. Možda je na pomolu raskid braka Engleske i Škotske, koji nije sklopljen iz ljubavi 1707. godine s obzirom da mnogi Škoti smatraju kako su istorijske žrtve Britanaca. Proces ‘balkanizacije’ mogao bi zahvatiti Ujedinjeno Kraljevstvo, koje će biti sve manje ujedinjeno, a Velika Britanija sve manje velika.

/ Sažetak